About | HeinOnline Law Journal Library | HeinOnline Law Journal Library | HeinOnline

LOG IN
LOG IN


17 Migracijske i Etnicke Teme / Migration & Ethnic Themes 7 (2001)

handle is hein.journals/mkeieket17 and id is 1 raw text is: ETNICKE I SRODNE TEME '3 Rf.S(-=92) lzvorni /nanstven rad Prnljno: 15122000. Paolo Agostini Sntaoilitc u P'adovi pagosyabgfot. corm KRATAK UVOD U SEMITSKE STUDIJE* SA/ET K tinnak uodi Zitclje i problemanku scmirskib jczika I naroda. Nakon osvrna n nnzivlje i na dubclj xc semliskib jezika s drugim jczienim porodicama, autor iznosi lingvistc, povijesne i inc podntkc o pojcdinim semaskim jezicima i nrodima u rnzdoblju od d=ynosti do nnih dnna U tom sklopu autar daIC preled proloshi Akadana, Babilonaca. Asitraca, naroda kinnskih jezika (osonro fl ebreja). Arapah, ii Arabljnna Eliopijana. KLJUCNE RIJP:I: semiski, etnitoss. povijest Jczik, nkadski, Babilon, Asirija, Amorejel. ugnritski, eblnnsk , kannskik fen icki, monpski, cdomski. hebrejski. aramnejski, juihnarabijskik nrapski, Arapi, etiopski No zmno toano kada su nastali semitski jezici. Prvi pisani lekstovi na seitt skome stai su pet ili test tisulje a, oli ti su se jezici zacijelo govorili i mnogo prije, jer su jezici obicno stariji od njihovih pisanih tragova. Pisma selu unatrag tek 6000 godina. a nialo je naroda tada imalo koji oblik pisma. Dotad su jezici postojali samo u govorenome oblk, te nam nisu ostavili tragove po kojima ili bismo mogli pro- uoavati. Jedno od osobitih obiljeja mnogih jezika jest to da ih so smatraio svotima, pa su sloga prhviijeli u vjerskixn spisima i mnogo stoljea nakon gto si u govoru izumrli. To se zhilo, prinmjerico. no samo sanskrtskon i latinskom. nego i joziku Sumeraca, a takoder i nadasve u nogim somitskim jezicira, poglavito hebrejskom, ge'ezu, silij- skomn i klasianom arapskom. Potonji. premda i daije slu i kao sredsivo sporazumije- vamja odnosno kao lingua jrnma medu arapskin narodima, nije nikada odra avao sianje razlioitih govornih obhlika arapskoga u ra/nim zemljara. Svc od konca IS. stoijoda, prije nego Ito su evropski udcnjaci upoznali sanskrt i prije nego Rto se zanimnanje jezikosiovaca usmjorilo premo jezicimna Srednjo Azije, Dfalekoga Istoka i Afrike (s izninkom prijatjeg zanimanja za koptski), izraz »istodni jezicia odnosio so iskljudivo n« hebrejski i n jezike njemu srodne. Jedino su ti jezici, osim koptskoga. postali predmetom znansrvenog istraivanja. Dotad je svako prouca- vanje neklasidnib jezika bilo povozano sa studijem Biblije, a upravo su so istraivadi Prcveo s tabijanskoga i crtee lradiH Emil Herak; teckst uredili Alciko Gluhak i Emil HerLk. aZbilja s jedan narod. s jednim jezikom zn it (Post 1 1, 6). 7